Timor-Leste hametin kompromisu ba labarik sira bainhira SRSG konklui misaun iha país

Dili, 07 Marsu 2025 – Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian (SRSG) kona-ba Violénsia hasoru Labarik, Dr. Najat Maalla M’jid, konklui horisehik vizita ida ba Timor-Leste durante loron tolu, hodi kongratula Governu, ONU, sosiedade sivíl no parte interesada hotu ba sira-nia kompromisu maka’as atu halakon violénsia hasoru labarik sira no husu ba sira atu harii kompromisu ida-ne’e hodi hakfilak ba asaun sira.

Dr. Najat nia vizita ne’e koinside ho eventu lansamentu, ne’ebé organiza husi INDDICA ho lideransa husi Vise Primeiru-Ministru, hodi fó pose ofisialmente ba Timor-Leste nu’udar Nasaun 42 ne’ebé tama iha Aliansa Globál Pathfinding, ne’ebé halibur nasaun sira ne’ebé komprometidu atu hakotu forma hotu husi violénsia hasoru labarik to’o tinan 2030, iha Aliñamentu ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).

Ida-ne’e harii ho kompromisu 10 ne’ebé Governu Timor-Leste halo durante Konferénsia Ministeriál Globál ba dahuluk kona-ba Hakotu Violénsia Hasoru Labarik, ne’ebé hala’o iha kontestu katak liu tiha metade ba prazu ODS 2030, violénsia sai nafatin realidade ba metade labarik sira iha mundu. Kompromisu sira relasiona ho reforsu hosi ambiente lejislativu no implementasaun hosi inisiativa sira hodi proteje labarik sira, inklui iha uma, iha komunidade sira no iha eskola.

Timor-Leste nia adezaun ba Aliansa Globál Pathfinding, marka oportunidade pivotal ida atu intensifika liu tan esforsu sira hodi hametin sistema protesaun labarik no bem-estar sosiál hodi prevene no rezolve violénsia hasoru labarik sira.

Aliansa Globál Pathfinding, ne’ebé lansa iha Novembru 2024 iha Bogotá, Kolómbia, serve hanesan plataforma ida ba parseiru sira atu fahe informasaun, prátika susesu sira, no lisaun sira ne’ebé aprende ona.

Violénsia hasoru labarik sira – tantu fíziku, emosionál, ka seksuál – sai preokupasaun ne’ebé jeneralizadu iha Timor-Leste tomak. Maski estatístika atuál kona-ba prevalénsia violénsia hasoru labarik sira menus, dadus ne’ebé disponivel hatudu normalizasaun violénsia hasoru labarik sira iha uma, eskola, komunidade, no online.

Governu Timor-Leste introdús ona lei, polítika no asaun oioin hodi kria ambiente protetivu ba labarik sira. Hirak-ne’e inklui porezemplu promulgasaun Lei kona-ba Protesaun ba Labarik no Foin-sa’e sira iha Perigu (2023), reforma lejislativa ida ne’ebé signifikativu, ne’ebé garante direitu protesaun krítiku sira ba labarik sira no loke dalan ba dezenvolvimentu lei no regulamentu sira seluk ne’ebé presiza atu implementa ida-ne’e. SRSG husu ba parte interesada hotu ba ninia implementasaun tomak.

“Ha’u iha enkontru ida ho Prezidente Timor-Leste hodi informa ba nia kona-ba vizita hotu no atu destaka kompromisu nivel aas nasaun nian atu hakotu violénsia hasoru labarik sira iha ambiente hotu. Ami mós diskute kona-ba promesa ne’ebé halo iha Bogotá, no mós nasaun nia adezaun nu’udar líder globál ne’ebé buka dalan kona-ba hakotu violénsia hasoru labarik sira. Durante diskusaun, Prezidente repete ninia kompromisu maka’as atu investe iha protesaun labarik, labarik sira-nia moris-di’ak, no kuidadu atu asegura katak ita harii ambiente ida ne’ebé protetivu, inkluzivu, no seguru ba labarik hotu. Ne’e maka mensajen xave sira. Ha’u kontente tebes ho kolokiu horisehik nian, ne’ebé dezenvolve planu asaun ida ne’ebé sei implementa iha munisípiu hotu,” dehan Dr. Najat.

“Sasukat ba efikásia hosi lei sira hodi halakon violénsia hasoru labarik sira ne’e obrigatóriu, lahó kondisaun sira ne’ebé maka tau hamutuk. Buat hotu iha abut iha valór fundamentál sira hodi proteje labarik, no ida-ne’e la’ós negosiável. Parabéns ba timoroan tomak, tantu iha rai-laran no iha rai-li’ur, ba sira nia kompromisu ba labarik sira. Adisionalmente, parabéns ba ajénsia nasionál sira hotu no ba sira nia parseria sira ne’ebé iha valór ho nasaun ida ne’e.Lori Primeiru-Ministru nia naran, ha’u apresia SRSG nia vizita no kontaktu ne’ebé la’o hela atu avalia ita la’o tuir dalan loos ka lae,” dehan Vise PM Assanami reprezenta PM Xanana Gusmão.

Durante nia vizita loron tolu iha Timor-Leste, Dra. Najat hasoru malu ho labarik sobrevivente husi abuzu, defensór labarik no joven sira, no hala’o diálogu ho Prezidente, Primeiru-Ministru, Vise-Primeiru-Ministru ba asuntu sosiál, Ministru prinsipál sira Governu nian, Prezidente Komisaun A no F, Prokuradór Jerál, Provedór, Komandante Polísia VPU, Parseiru Dezenvolvimentu, Organizasaun SosiedadeSivil sira, durante ne’ebé, partisipante sira repete katak proteje labarik sira tenke sai nafatin prioridade sentrál iha nivel sosiedade nian no parte interesada sira tenke aumenta asaun sira hodi rezolve forma hotu violénsia nian hasoru labarik sira.

Source : https://www.unicef.org/timorleste/press-releases/timor-leste-strengthens-commitment-children-srsg-concludes-mission-country
###Remata###

Array