Covalima (RCCT) 19-03-25-Centru Comunidade Covalima (CCC) tersa ne’e (18/03) hala’o sosializasaun konaba Programa Rai Matak ba Komunidade sira iha Postu Administrativu Fatululik, atu kuda ai hun ida iha sira nia rai rasik maibe CCC sei insetiva ho osan sentavus lima nulu ($ 0.50) kada ai hun durante tinan ida to’o durasaun tempu tinan 30.
Iha implemetasaun Programa Rai Matak ne’e, CCC sei oferese mos viveiru (Ai Oan) ba komunidade sira, maibe sei liu husi prosesu idetifikasaun hodi hatene konaba estatutu rai ne’e partense duni ba komunidade ida ne’ebé laiha desputa ho ema seluk no la pertense ba proprietariu estadu.
“Programa ida ne’e individual la hare mos ba uma kain ne’ebé hare liu ba individual kada ema ne’ebé iha interese iha komitmentu partisipa, ne’ebé identifika to’os na’in ne’ebé mak merese atu partisipa ba programa ida ne’e maka teknik sira sei halo mapamentu ba sira nia to’os fatin hodi nune’e haruka ba iha ofisial baze de dadus sira iha CCC no mos iha Dili depois haruka ba iha nasaun Australia hodi hatene rai ne’e merese atu kuda ai ka la kuda ai depois ida ne’e hotu maka CCC mos prepara viveirus ba sira hodi halo akordu ho sira depois fahe ai oan ba sira liu” Diretór Centro Comunidade Covalima (CCC) Alberto de Jesus Barros Informa lia ne’e ba Jornalista sira (18/03) iha Fatululik.
Diretór Centro Comunidade Covalima (CCC) Alberto de Jesus Barros, fundamenta, komunidade sira ne’ebé iha rai rasik mak merese atu partisipa no sai benefisiariu iha Programa Rai Matak, maibe tenki priensa kriteria, liu liu labele utiliza rai estadu no rai ne’ebé disputa.
Nune’e CCC sei hola konsiderasaun no Insentiva ba komunidade nia ai hun ne’ebé kuda nanis ona iha sira nia to’os ka rai rasik maibe sei to’o tolu, maske nune’e sei nafatin submete ba kriteria kuda ai aon ho distansia entre ai hun ida ba ai hun ida, besik liu metru tolu no dok liu mak metru lima.
“Ne’ebé konaba identifika se mak partisipa no la partisipa depende sira ne’ebé iha rai rasik la’os rai ema seluk nian no mos rai husi estadu nian no kriteria rai ne’e tenki ninian labele rai estadu nian no rai desputa entaun CCC la iha kompetensia atu resolve, ami tenki hakat liu ba uluk rai ne’ebe la iha problema entre sira uma laran no mos ho estadu no kriteria seluk maka ai ne’ebé mak iha nanis seidauk liu husi tinan tolu ita sei la hola parte no sei la inklui iha programa ida ne’e no ida ne’ebé mak seidauk to’o tinan tolu ami sei konsidera maibe hare mos sira nia kriteria ida distansia tanba distansia kuda besik minimal metru tolu no dok liu ne’e metru lima.” Tenik Alberto.
CCC Implementa Programa Rai Matak, kuda ai oan ka ai horis iha to’os utiliza Sistema agrofloresta, signifika to’os ne’ebé iha Sistema kombinasaun ai-oan oi-oin no ai-horis agrikultura sira. Liu husi Sistema ne’e mak aumenta nia produto no kriasaun ho diversifika ba ai-horis sira, hadia’k kualidade agrikultura, prevene degradasaun rai, minimiza risku falla iha kolleta (gagal panen), protesaun ba erosaun rai no hamenus uja adubus.
Entretantu CCC implementa ona Programa Rai Matak ba komunidade iha Postu Administrativu Tilomar, Fatumea no Fatululik, Munisipiu Covalima.
Jornalista : Alfredo Barreto
Editor : Chamot Nahac