COVALIMA—-Prezidente Camara Comersiu Industria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araújo Serano, iha nia mandantu hakarak setor privadu sira tenke partisipa hotu iha dezenvolvimentu nasionàl.
“Iha hau nia vizaun ba oin hakarak labele dependensia ba iha projetu sira husi governu ka estadu, ida ne’e maka durante ema hotu ko’alia, mas hau fila ona buat ne’e hakarak ba oin projetu ne’e buat ida, pro ti setor privadu mos tenke partisipa iha dezenvolvimentu, balu iha konstrusaun sivil maibe barak liu husi hasae produsaun” informa Prezidente Camara Comersiu Industria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araújo Serano, na jornalista sira salaun Administrasaun Munisípiu Covalima Kinta (26/01).
Nia hatutan oras ne’e daudaun setor privadu barak liu husu hakarak atu hasae produsaun, koalia kona-ba komersiu industria halo fabrika investe komersiu ida ne’e maka loloos, ne’ebe agora ne’e hanesan Prezidente CCI-TLhakarak lori imajen foun, ambiente foun no kultura foun no fo hanoin ba maluk sira tenke hanoin, hatene muito bem katak ema barak agora book-an, hanesan maluk sira Suai mos agora la ko’alia kona-ba projwtu maibe ko’alia kona-ba oinsa atu harii industria komersiu, lei sira ne’e tenke proteze sira liliu Suai iha fronteira sasan sira tama husi liur mai iha ne’e.
Jorge Serano haree katak kestaun sira ne’e agora lao diak ona, emprezariu sira laos hotu-hotu mas maioria katak projetu ne’e buat ida situasional ( buat ida musiman) maibe ida ba loos ne’e maka tenke industria, komersiu hasa’e produsaun rai laran ne’emak importante.
Nia dehan presiza emprezariu sira atu halo maka primeiru governu tenke halo lejislasaun ruma hodi proteze investimentu sira ne’e, tenke iha lejislasaun lei ne’ebe diak hodi esklarese lei sira depois para ema investe iha setor I dustria seluk.
Banku sira ne’ebe iha osan setor privadu sira bele impresta, depois laiha politika protesaun nia produs buat ruma iha rai laran, nia sei dauk tau iha merkadu sasan husi liur kontinua tama nafatin mai hodi ko.pete ho nia laiha politika protesaun ida ne’e bele estraga setor privadu ho nia sasan rasik ne’ebe produs rasik iha rai laran.
Serano afirma nesesidade bazika (sembilan bahan pokok) hahan labele importa bebeik husi rai liu se bele produs deit iha rai laran. Laos atu taka dalan ba rai liur maibe buat hotu bele halo iha rai laran liliu hahan ne’e Timoroan rasik bele produs, depois buat seluk tan, material konstrusaun sivil, bele kria fabrika semente, fabrika tizolu no buat sira seluk.
Serano dehan emprezariu sira balu iha rekursu kona-ba finanseiru no mos materia prima ne’e iha, rekursu umanu iha ema balu ko’alia ho hau (Jorge Serano) bele selu ema tekniku husi rai liur bele mai halo buat sira ne’e.
Prezidente CCI-TL ne’e husu ba emprezariu Timoroan hotu tenke hanoin negosiu, koalia negosiu no halo negósiu ida ne’e mak importante, tenke ativu labele mehi deit, mehi tenke tau iha asaun, mehi tenke book-an, tanba mehi toba deit labele halo buat ida no labele dezenvolve, maibe so ho serbisu maka bele muda ita nia-an, maibe koalia deit iha fatin labele halo buat ida, ne’ebe husu ba emprezariu sira hotu tenke book-an fiar katak politika ambiente foun mai sei diak, estratejia governu forte no estabilidade politika lao diak maka ekonomia mos bele lao ho diak.(Azu)