Sobrevivente Trazédia 7 Setembru Haktuir Istória iha Suku Lour

Covalima (RCCT), 08 Setembru 2026 — Sobrevivente ba Trazédia Violasaun Direitus Umanus 7 Setembru 1999, Tito Bragança Mau Hol, haktuir nia esperiénsia durante akontesimentu ne’ebé akontese iha Suku Lour, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima.

Istória ne’e nia hato’o iha ámbitu Komemorasaun Trazédia Violasaun Direitus Umanus 7 Setembru 1999 ba dala-27, ne’ebé hala’o iha Suku Lour.

Tito Bragança “Mau Hol” konta katak atake ne’e hala’o husi komponente organizadu hamutuk entre grupu MAHIDI no TNI. Akontesimentu ne’e rezulta sidadaun na’in ida mate no ema na’in tolu hetan kanek, inklui nia rasik.

“Trazédia 7 Setembru 1999 mai husi komponente organizadu hamutuk entre MAHIDI no TNI ne’ebé halo planeamentu atake iha Suku Lour. Akontesimentu ne’e rezulta ema na’in ida mate, na’in tolu kanek, inklui ha’u,” nia haktuir.

Nia akresenta katak nia hetan kanek grave no todan tebes. Maski nune’e, nia konsege salva-an husi sirkulasaun inimigu nian no lori nia-an ba foho leten iha área Salasa. Iha kalan, populasaun konsentra hamutuk iha fatin refere.

FALINTIL EVAKUA TITO BRAGANÇA “MAU HOL” HO POPULASAUN 400 RESIN

Loron tuir mai, liuhusi kontaktu ne’ebé Abrão Nascimento, ho kódigu “Samora”, halo, forsa FALINTIL iha Suku Lour fó resposta.

Hafoin ne’e, Estafeta hamutuk ho Komandante Xavi mai hasoru Tito Bragança “Mau Hol” no populasaun hamutuk 400 resin ne’ebé konsentra iha Aldeia Salasa.

Tito Bragança “Mau Hol” ho populasaun sira ne’e hetan evakuasaun ba Irsa, iha parte Mape, to’o seguru iha Lour, Munisípiu Bobonaro.

Tanba kondisaun kanek ne’ebé grave no la rekupera ho ai-moruk tradisionál, liuhusi koordenasaun ho Asistente Arakat, kazu ne’e komunika ba Komandante Salama Sembilan, iha akantonamentu Odel-Gomo.

Komandante Salama Sembilan haruka estafeta na’in rua mai hasoru Tito Bragança “Mau Hol” iha Lour, Bobonaro. Hafoin hetan avaliasaun, nia entrega ba Komandante Salama Sembilan atu halo tratamentu durante semana ida, maibé kondisaun nia isin la hatudu mudansa.

Iha loron 20 Setembru 1999, bainhira forsa INTERFET to’o iha Timor-Leste no tun iha Odel-Gomo, Asistente Arakat ho Asistente Bersama koordena ho Komandante Paul Gerberth husi INTERFET.

Ho apoiu INTERFET, Tito Bragança “Mau Hol” evakua ho aviaun husi Bobonaro ba Austrália atu hetan tratamentu médiku militár durante semana ida.

Hafoin nia kondisaun rekupera, Tito Bragança “Mau Hol” hamutuk ho Komandante Paul Gerberth fila mai Timor-Leste. To’o iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, sira lori nia ba Kuartél-Jerál Forsa INTERFET.

Nia kontinua viajen hamutuk ho membru INTERFET na’in hitu ba Maliana. Hafoin deskansa, nia hetan akompañamentu atu fila ba nia fatin moris iha Lour Atas.

Iha ne’ebá, nia hetan tulun husi ema ida ne’ebé nia dehan maun ida, maibé nia rasik la koñese, no ikusmai konsege to’o seguru iha Naguidal, Suku Lour, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima.

MUZEU MEMORIÁL PREZERVA ISTÓRIA VÍTIMA SIRA

Iha oportunidade hanesan, Jestora Muzeu Memoriál Munisipál Covalima (MMMC), Maria Calvario Amaral “Bii Kiak”, husu ba vítima no sobrevivente sira atu hakerek no rai sira-nia istória.

“Istória ita labele ko’alia de’it. Oinsá mak ita bele asegura ita-boot sira nia istória? Covalima iha ona Muzeu. Ha’u husu ba vítima sira no ba hirak ne’ebé partisipa iha momentu ne’ebá atu sente katak nia mós sai na’in ba rai ida ne’e, sai na’in ba ukun-an ida ne’e. Hakerek ita-boot sira nia istória hodi preserva iha Muzeu Memoriál Munisipál Covalima,” nia dehan.

Maria Calvario Amaral subliña katak dokumentasaun kona-ba istória vítima no sobrevivente sira importante tebes, atu jerasaun foun bele aprende husi istória liubá no la haluha sakrifísiu ne’ebé povu Timor-Leste fó ba luta no ukun-an.

Jornalista: Julião Correia

Editor: Paul Mandeu

Array