Komunidade Tashilin Kontinua Preokupa Ponte Lomea Kotu Tama Ona Fulan

COVALIMA (RCCT) 24-03-23–Komunidade iha Aldeia Bora Ikun, Suku Tashilin, Postu Administrativu Zumalai, kontinua preokupa kona-ba ponte Lomea ne’ebe kotu tama ba fulan ida resin maibe governu liu husi Ministeriu Obras Públika (MOP) sei dauk tau atensaun hodi normaliza ponte ne’ebe kotu hodi difikulta komunidade sira halo movimentu ba mai no difikulta komunidade asesu ba merkado Beko no Suai.

Tuir Reprezenta Suku Tashilin Paulo de Araújo, informa oras ne’e daudaun komunidade husi parte suku Tashilin atu halo viazen ba Suai araska tanba ho ponte ne’ebe kotu halo komunidade tenke lao haleu dook liu husi Zumalai liu husi auto estrada (Jalan Tol) maka foiin liu mai Suai.

“Ita nia povu sira iha Tashilin lori kareta labele liu husi ponte Lomea ba Suku Beko liu ba Suai tanba ponte refere kotu kuaze fulan ida resin ona maibe sei dauk normaliza, tanba komunidade obrigadu tenke liu husi Zumalai ba iha jalan tol foin liu ba iha Suai” informa Reprezenta Suku Tashilin Paulo de Araújo, ba jornalista sira iha Bairro Rompe, Suku Debos, Sete (24/03).

Nia haktuir haree ba ponte Lomea kotu tama ona ba fulan ida resin maibe governu to’o ohin loron tuur hanesan ema matan at no tilun diuk hodi la rona no la haree kona-ba ponte refere oras ne’e kotu.

Nia sujere governu bele toma atensaun hodi normaliza lalais ponte refere tanba agora atu tama ona ba iha kamapana eleitoral no lakleur tan tama ona ba eleisaun, maibe to’o agora governu liliu ba autoridade munisipiu no Ministériu relevante sei dukur nafatin.

Paulo sujere ba administrador munisipiu Covalima hanesan aman ba povu Covalima to’o agora la preokupa kona-ba dalan ne’ebe kotu tama ona ba fulan ida hodi prezudika povu nia nesesidade atu bele lao buka moris ba mai ho diak.

Nia dehan bainhira komunidade iha suku Tashilin atu sae bus ba Dili karik bus tenke haleu liu husi jalan tol tun ba iha Zumalai mai foti pasajeiru iha Tashilin maka foin fila fali ba Zumalai hodi liu ba Dili tanba Bus atu husi Suaiai Beko liu mai Tashilin ladiak tanba ponte kotu.

Paulo konsidera autoridade munisipiu no MOP la haree kona-ba problema ne’ebe durante ne’e komunidade infrenta liliu kona-ba ponte ne’ebe kotu hodi difikulta komunidade sira atu halo movimentu ba mai no prezudika tebes ba komunidade sira atu asesu ba merkadu, maske sira iha produtu lokal.

Paulo dehan ho ponte Lomea ne’ebe kotu tama ona ba fulan ida resin ona autoridade kompetente sira tun direita ba haree ho matan ona maibe realidade to’o ohin loron sei dauk responde atu hodi normaliza ponte refere, sira mai haree hotu fila ba tuur nonok deit.

“Tuir hau nia observasaun hafoin ponte Lomea kotuk autoridade kompotente sira tin mai haree ona maibe sira ba tuur nonok deit, hanesan buatnida la kona sira ho lian Indonezia karik dehan masa bodoh dengan orang bodoh, persetan dengan orang setan, ida ne’e maka ami hanesan povu ki’ik noa haree ladun satifas ho atetudi ida ne’ebe ukun na’in sira halo ba povu ki’ik” nia dehan.

Nia afirma durante ne’e sira mai haree duni ponte kotu ne’e maibe sira fila rezultadu laiha.

Hatan ba preokupasaun komunidade Tashilin kona-ba ponte Lomea kotu, Ministru Obras Públika, Abel da Silva Pires, informa planu kona-ba ponte Lomea ne’e hakarak ba futuru ne’e halo intervensaun ida permanente tanba durante ponte refere kotu Institutu Gestaun Ekipamentu (IGE) ateru deit, udan bosok Mota tun sobu fila fali.

“Ponte lomea ne’e ita hakarak halo intervensaun ida permanente tanba baibain ne’e IGE ba halo ateru deit bainhira udan bosok nia kotu fila fali, maibe agora planu halo hela material ida atu lori satan bee ne’ebe oras ne’e produs hela iha Dili purvolta rihun 3 soke ita sei dauk selu” informa MOP Abel da Silva Pires.

Nia haktuir oras ne’e Ministériu halo hela negosiasaun kompañia ho Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) verifika antes para bele foti balu hodi mai hatu’ur deit atu nune’e bee labele sobu, tanba ne’e maka sei han tempu kleur uitoan.

Ministru obras publika deklara solusaun ida ne’ebe fasil ba ateru ne’e ladun sustentavel, tanba ne’e maka hein hela uitoan iha fulan Marsu nia laran ne’e bele monta ona maibe kuandu prosesu ne’e kleur pasiensia sei hein lai maske kleur mos.

Jornalista : JS

Editor : CN

Array