Timor Oan Tenke Hamutuk Hodi Garante Sustentabilidade FP

Covalima (RCCT) 22-03-23, Ministru Petroleo no Minerais, Victor da Conceição Soares, husu kolaborasaun komunidade tomak, lider komunitaria, partidu politiku, sosiedade sivil, autoridade sivil no military hotu-hotu tenke hamutuk hodi garante sustentabilidade fundu petroliferu (FP).

“Hau hanoin ita hotu tenke iha sensibilidade, responsabilidade atu nune’e bele fo apoiu ba dezenvolvimentu iha setor ida ne’e, tanba ne’e ida iha nesesidade duni atu ko’alia hamutuk lori dezenvolvimentu iha setor ida ne’e ba oin, ho esforsu sira ne’ebe ita halo atu garante kresimentu sustentabilidade ba fundu petroliferu, razaun tanba mais pursentu 75 ita dependente ba fundu petroliferu, tanba ida ne’e oinsa mak ita bele garante, hau hanoin povu Timor-Leste laran tomak hatene no akompaña katak ita nia uniku fontes de reseitas Bayu Undan agora daudaun ninia vida produsaun atu hotu duni, hotu iha fulan ida ne’e n8a rohan ou fulan oin karik” esplika Ministru Petroleo no Minerais Víctor da Conceição Soares, iha diskursu hafoin partisipa desiminasaun informasaun ba autoridade lokal sira kona-ba setor Petroleo no Minerais, organiza husi Timor Gap ne’ebe hala’o iha Salaun Administrasaun Munisipiu Covalima, Tersa (21/03).

Ministru Victor dehan loloos ne’e hotu ka marqn tiha ona iha tinan 2020 liu ba, maibe governu ida ne’e ho instituisaun tutela sira halo meus ho matenek ne’ebe iha halo fali perfurasaun ba posu mina matan tolu iha Bayu Undan hodu bele fo fali rezultadu ate 2023 sei bele kontribui kuaze bilioens $ 1.2 ba reseitas estadu.

Iha momentu ida ne’e atu buka tan jeitu empreza operador dehan katak laiha tan meus seluk ona entaun nia tenke konkluidu, maibe ho matenek ne’ebe instituisaun tutela sira iha, joven Timor oan ne’ebe eduka iha tinan barak nia laran iha setor ida ne’e atu transforma fila fali Bayu Undan ne’e atu hetan reseitas foun tenke liu husi CCS kaptura no arzenamentu Cormono Diogsida (CO²).

Nia haktuir kuandu governu ida ne’e ba ukun kompromete halo perfurasaun agora daudaun tama ona ba final perfurasaun tan ne’e hein katak ho rezultadu ida ne’e bele hetan ona reseitas alternativa ida ne’ebe diak iha tempu oin mai.

Atu asegura avaliasaun ho promosaun rekursu petroliferu no minerais Ministeriu Petroleo no Minerais ho instituisaun tutela sira kontinua halo esforsu hala’o estudu peskiza explorasaun promosaun ba rekursu minerais iha Timor-Leste hodi garante sustentabilidade ba fundu petroliferu iha futuru.(JS)


Array