COVALIMA (RCCT) 18-12-23—
Saudoso Maximiliano Amaral do Rego ho kodigo Foc Mesac moris iha Postu Administrativu Fohorem, 28-02-1963, iha tempu klandestina mobiliza joven, halo planu estratejiku ba luta ukun rasik an inklui hanesan sai hanesan mos kondotor lori kareta Amo Sancho tula Avo Nana tama sai fatin-fatin ne’ebé subar mak hanesan husi Lahane ba Ossu.Saudozu hakotu is iha loron 15 fulan Dezembru 2023, iha loron ne’e Saudozu Prega Inan Faluk ba nia kaben no marka oan ki’ak ba nia oan na’in 8, feto na’in 4 no mane 4.
Reprezentante Familia Saudoso Foc Mesak Juventude Mate Restu, Ruben do Rego Alves, le biografia Saudoso Maximiliano Amaral do Rego ho kodigo Foc Mesac, ho matan ben dehan saudoso iha tempu klandestina asumi kargu rua iha Postu Fohorem iha Kaixa Fitun Nabilan.
“Iha tempu klandestina hodi luta ba ukun rasik an saudoso asumi kargu rua hanesan kolaborador selekom fatuk laran, nurep fohorem no sekretaris zona fohorem iha estrutura kaixa fitun nabilan hanesan estafeta, saudoso oan husi inan adozinda do Carmo Maxedo no aman Agapito do Rego, saudoso ho maun alin na’in 7 feto 3 no mane 4, Saudoso kontinua hala’o nia moris ho estudu, primaria iha tinan 1976 iha eskola baziku sentral fohorem, pre-sekundaria iha tinan 1977 iha sekundaria kobalima alas, atambua, iha tinan 1981 eskola sekundaria iha dili ho kelas 1 no la kompletu no saudoso la kontinua ho nia estudu no para iha ne’e. Saudoso mos forma nia uma kain iha tinan 1989 ho fen naran sejartina barreto ho oan nain 8, feto 4 no mane 4, mak hanesan Jose Manuel do Rego Alves, Zaqeus Maia Amaral Nunes, Aziu Ortencio de Jesus, Adozinda Amaral do Rego, Antonio Amaral do Rego, Mesquita Pereira, Sisireina Amaral do Rego no Melania Amaral do Rego” informa Reprezentante Familia Saudoso Foc Mesak Juventude Mate Restu, Ruben do Rego Alves lee sai biodata Saudoso Foc Mesac iha semiteriu publiku Postu Administrativu Fohorem Segunda (18/12/23).
Reprezentante Familia Saudoso Foc Mesak Juventude Mate Restu, Ruben do Rego Alves, haktuir iha prosesu luta ba ukun rasik an saudoso la’o ho apelu, liu husi asaun kontribbuisaun halo mobilizasaun fiziku, planu estratejia politika oin sai lori hahan inklui materiais sira seluk husi villa sa’e ba ai laran.
“Saudodo kontribui ninia an iha prosesu da luta iha klandestin hahu lao ho apelu hodi simu kodigu Foc Mesak asaun kontribuisaun mobilizasaun, fiziku, planu estrategia no kontribusaun hahan no materiais ne’ebe presiza iha planu, iha tinan 1990 saudoso hahu halao nia klandestina no halo mobilizasaun masa lori joven nain 3 ba Odomau hasoru komandante Semo Sai mak Anito Saldanha, Dominggos Seran no Tarinu” nia haktuir.
Ruben afirma 1991 saudoso sai husi Fohorema ba Ossu hanesan motorista (kondotor) Amo Sancho nia kareta tula Avo Nana husi Lahane, Dili ba Ossu Vikeke, iha tinan 1992 tula Avo Nana husi Fohorem ba Dato Rua bainhira Avo Xanana partisipa iha serimonia inagurasaun Igreja Fohorem, iha tinan hanesan mos (1997) saudoso simu responsavel hodi la’o tama ba Wekmutis ho intensaun atu foti kartus musan no kilat maibe hetan ameasa no asaltu husi forsa Indonezia.
“Iha tinan 1991 saudoso hahu kontinua ho nia moris sai husi Fohorem ba Ossu Vikeke hanesan sofer (kondotor) ba amu sancho nian. Istoria luta saudoso hahu maka’as iha tinan 1991 bainhira sai sofer ba amu sancho mak hanesan tula avo xanana husi Lahane ba Ossu, Ossu ba fatin abrigu, saudoso mos subar xanana iha ninia hela fatin durante semana ida no kontribui sasan hanesan faru no buat seluk tan ba avo xanana. Sempre tula avo xanana ba mai bainhira avo xanana iha planu vizita ba fatin-fatin, iha tinan 1992 saudoso tula avo xanana husi fohorem ba dato rua bainhira avo xanana partisipa iha inagurasaun igereja fohorem, Iha tinan 1997 saudoso ho responsavel aranka ba wekmotis ho intensaun foti kartus no kilat maibe hetan ameasa no asaltu husi forsa indonesia. Iha tinan 1997 saudoso hamutuk ho responsavel da luta kontinua aranka ba wekmotis tanba intelejen nain 150 husi Lospalos atu mai buka tuir sira ho ida ne’e mak sira halai ba wekmotis no hetan asalta husi forsa Indonesia, saudoso ho responsavel ne’ebe ba wekmotis mak hanesan Foc Mesac mak saudoso rasik, Loro Mesak, Loro Leten, Sabulai, Domingos ho kodigu Halibur, Fera, Kalohan no Daniel Mota” nia konta.
Nia realsa iha tinan 1997 mos saudoso hamutuk ho nia maluk Fernando Ferreira kodiku Fatubesi hetan amesa husi governu Indonezia liu husi forsa intelejen ikus mai hetan kaptura husi Kodim hodi presta deklarasaun atu sai intelejensia ba Indonezia, maibe ikus mai Foc Mesak ho Fatubesi retira husi opsaun refere halai sai ba subar iha ai laran, hafoin ne’e saudoso halai ba subar iha Igreja Ave Maria Suai durante fulan ida saudoso hetan fali ameasa husi forsa Indonezia, saudoso evakua husi suai ba Dare Dili.
“Iha tinan 1997 saudoso komesa hetan ameasa hamutuk ho Fernando Ferreira kodigu Fatubesi husi governu Indonesia liu husi forsa, intelejen no ikus hetan kapturasaun husi kodim hodi presta deklarasaun ho opsaun atu sai intelejen ba governu Indonesia, maibe ikus mai saudoso hamutuk ho responsavel Fatubesi retira husi opsaun refere hodi kontinua luta no ikus mai sira foti dalan subar no halai ba ailaran. Iha tinan 1997 saudoso komesa subar an iha igreja Suai durante fulan ida ho balun tanba hetan ameasa husi forsa governu Indonesia iha tinan 1997 saudoso bainhira subar iha igereja Suai senti la seguru ba seguransa ninia an tanba ne’é saudoso deside hodi evakua ba Dare Dili nebe hetan suporta husi responsavel Sesu Rai ho ajuda roda ho osan ba saudoso hodi saudoso bele retira husi igereja Suai ba Dare Dili iha tinan 1999 bainhira saudoso tula hahan ba Oekuse no Likisa saudoso hetan kapturasaun no kastigu durante semana ida iha kodim Likisa, maibe hetan tulun husi senhora Maria Sequeira saudoso sai no fila ba uma” Ruben Kontinua konta istoria luta saudoso Foc Mesak nian.
Enkuantu saudoso Foc Mesac durante ne’e sofre moras hafoin ema baku iha ulun iha tinan 2018, iha Kaikoli, Aldeia Sadahur, Postu Tilomar bainhira saudoso defende nia rai to’os fatin, kauza husi ida ne’e mak saudoso sofre kedas moras strock no moras komplikadu seluk.
Jornalista : Julio Salinas/Baltazar Monis
Editor : Chamot Nahac