Dili – 5 – 9 – 2024 – Atu asegura Timor-Leste nu’udar país demokrátiku ne’ebé la-falun ho rejime autoritáriu no ditadura, papél mídia iha momentu ne’e nesesáriu tebes, liuliu iha ámbitu vizita Amu Papa nian hodi tranzmite informasaun loos no kredivel ba públiku kona-ba asuntu sosiál sira molok, durante no depois vizita refere. Infelismente, papél mídia informativu no papél mídia kontrolu sosiál iha país demokrátiku ne’e dalabarak ona hetan tentativa, impedimentu no ameasa husi aparellu Estadu nian. Durante prosesu preparasaun Estadu nian atu simu Amu Papa Francisco nia vizita iha 2024, liuliu iha prosesu eviksaun ne’ebé SEATOU halo, jornalista barak mak sai ona vitima ba aktu seguransa SEATOU nian ne’ebé ameasa no bandu jornalista sira husi kobertura ba eviksaun ne’e.
Atu garante no asegura Timor-Lete nu’udar país demokrátiku no garante boa governasaun no respeitu ba direitu umanu, kanál mídia no jornalista sira tenke serbisu iha ambiente ida-ne’ebé livre, laiha ameasa no impedimentu husi entidade saida deit. Iha país demokrátika ida, liberdade imprensa deit mak bele proteje demokrasia, bainhira laiha liberdade imprensa demokrasia sei la moris. Demokrasia sein liberdade imprensa, ne’e la’ós demokrasia, maibé ne’e aútoritariu ka ditadura.
Tanba ne’e, Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) ne’ebé durante ne’e halo advokasia hodi promove no hametin liberdade imprensa no liberdade espresaun iha país demokrátiku ida-ne’e’ haree katak aktu detensaun husi polísia hasoru Jornalista Diligente, Antonieata Kartono Martins no aktu hadau ekipamentu Jornalista Media One Timor, Suzana Cardoso nnu’udar tentativa no ameasa hasoru liberdade imprensa no liberdade espresaun iha Timor-Leste nu’udar haktuir iha Konstituisaun RDTL, Artigu 40 no 41. Aktu violentu polísia nian hodi detein jornalista no estraga jornalista nia ekipamentu kobertura nian konsidera mós nu’udar aktu sensura (cencorship) hasoru informasaun ne’ebé jornalista sira rekolla antes publika hodi garente públiku nia direitu ba asesu informasaun lolos no kredivel.
HUSU: Bele ka la’e HALO GRAVASAUN ba situasaun ida akontese iha fatin públiku, la hó ema nia autorizasaun?
HATÁN: Bele. Tuir Kódigu Sivil la presiza husu autorizasaun ba ema ruma bainhira halo gravasaun iha fatin públiku, situasaun ho interese ba públiku ka situasaun akontese ho natureza públiku, haree ba artigu 76, nú. 2 hosi Kódigu Sivil.
Ema hotuhotu bele halo gravasaun asaun akontese iha fatin públiku liuhosi fotu ka halo filmajen, la’ós jornalista de’it.
Karik ema ida iha fatin públiku lakoi tama ba gravasaun, entaun nia sei presiza se’es an hosi fatin refere ka foti asaun atu “subar an”.
Halo gravasaun ba atuasaun entidade públika ruma iha fatin públiku la viola lei ruma ka regra ruma, no la viola direitu imajen hosi ofisiál refere.
Konsidera fatin privadu mak uma no kareta laran ka eskritóriu privadu nian no mós área toba nian hosi Ospitál no halo atendimentu médiku.
Eskritóriu entidade públika ne’ebé simu ema hodi hodi implementa serbisu públiku bainbain konsidera hanesan “fatin asesu ba públiku”. Bainbain entidade públika bele determina área asesu públiku no área la asesu ba públiku.
HUSU: Bele ka la’e HALO PUBLIKASAUN ba situasaun ida akontese iha fatin públiku?
HATÁN: Depende. Karik gravasaun bele rezulta “prejuízu ka danu ba onra, reputasaun ka hamoe” ema ne’ebé iha gravasaun laran, entaun sei iha opsaun rua hodi bele publika gravasaun no la viola direitu imajen ema nian: (1) publika gravasaun ho ema nia autorizasaun; ka (2) halo blur ema nian oin (karik identifika ho fásil ema).
Publikasaun ba atuasaun autoridade públika hosi sidadaun bainbain sei la viola direitu imajen bainhira interese públiku superiór no la fokus ba ema nu’udar karáter pesoál/privadu maibé ba atuasaun podér públiku nian. Mós haree ba knaar jornalista iha sosiedade demokrátika, jornalista bele publika gravasaun halo iha fatin públiku la hó restrisaun ruma.
Se ema ida grava no publika vídeu la tuir regra iha leten, ema ne’e LA HALO KRIME no la iha ema ida bele konfiska ka hadau ema nia mobile ka instrumentu gravasaun. Maibé bele akontese katak ema halo rekam halo violasaun ba direitu imajen ema nian, ne’ebé hanesan direitu natureza sivil. Se ema ida sente ema seluk viola ninia direitu imajen nian ema ne’e mak tenke halo prosesu sivil no hatudu ka komprova danu ka prejuízu.
Detensaun no impedimentu polísia nian hasoru jornalista sira hakanek ona liberdade imprensa, valór demokrasia no direitu umanu iha Timor-Leste iha tempu ne’ebé povu Timor-Leste prepara-an hodi simu amu Papa Francisco nia vizita iha 9 Setembru mai ne’e. Bazeia razaun sira temi iha leten AJTL harak hato’o nia pozisaun hanesan tuir mai:
o AJTL kontra no kondena aktu detensaun hasoru Jornalista Antonieta Kartono Martins no impedimentu hasoru Jornalista Suzana Cardoso husi PNTL eskudra Dom Alexo tanba sei hatauk jornalista no mídia iha tempu sira tuir bainhira hala’o sira nia papél kontrolu sosiál iha país demokátiku ne’e.
o AJTL konsidera detensaun no impedimentu hasoru jornalista nu’udar aktu represivu ida hodi hatauk jornalista sira bainhira halo sira ninia knaar jornalizmu iha kontestu kobertura no publikasaun notísia.
o AJTL mós sei halo karta ba Sua Exelénsia Prezidente Républika, José Ramos Horta nu’udar mós laureadu Nobel da Paz no Primeru Ministru Xanana Gusmão kona-ba polísia nia aktu hirak ne’e tanba ameasa ona liberdade imprensa no liberdade espresaun iha ámbitu Timor-Leste halo preparasaun atu simu Amu Papa.
o AJTL mós sei prosesa kazu ne’e tuir Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 41, nune’e fó efeitu legál hasoru entidade sira ne’ebé tenta hatame liberdade imprensa iha Timor-Leste.
Ho pozisaun ida-ne’e, AJTL husu ba:
o Komandu Jerál PNTL atu fó hanoin ba ninia membru sira atu respeita mídia no jornalista bainhira sira hala’o atividade jornalizmu iha terreñu tanba Timor-Leste nu’udar país demokrátiku, la’ós país autoritáriu.
o Husu ba Conselho de Imprensa atu foti inisiativa hodi kontinua halo sosializasaun ba Lei KOMSOS, nune’e públiku no entidade sira Estadu nian atu komprende papél mídia iha sosiedade demokrátiku hanesan Timor-Leste.
o Husu ba SECOMS atu komunika ho aparellu sira Estadu nian hanesan forsa SEATOU, iuliu polísia atu respeita mídia no jornalista nia serbisu banhira halo kobertura ba asuntu sosiál sira ne’ebé liga povu baibain sira nia moris.
o Jornalista sira no kanál mídia hotu-hotu iha railaran atu fó salidariade ba malu hodi kontinua publika kazu ne’e to’o hetan solusaun lolos no justu.
o Jornalista no kanál mídia hotu-hotu atu nafatin kumpri Kódigu Étika Jornalístika, Lei Komunikasaun Sosiál no prinsípiu sira jornalizmu nian bainhira hala’o knaar jornalizmu iha ne’ebé deit atu nafatin asegura no garante liberdade imprensa no liberdade espresaun iha Timor-Leste.
o AJTL husu ba governu no parte seguransa atu respeita jornalista sira nia kobertura durante Amo Papa Fransisku nia vizita mai Timor-Leste, labele halo diskriminasaun ba media sira, no fo espasu ba jornalista sira atu halo sira nia movimentu atu halo kobertura tuir kada media anglu ne’ebe hakarak foti, nune’e laiha tentativa atu limite liberdade imprensa iha Timor-Leste, tanba AJTL observa katak loron hirak nia laran ekipa konjuta sira tenta fo limitasaun ba jornalista sira atu asesu Tasi Tolu hodi foti filmajen ka foto iha fatin refere.
o AJTL mos husu ba jornalista tomak atu kontinua kumpre kodigu etika jornalistiku no prinsipiu jurnalismu nian, hodi fo sai informasaun ne’ebe los tuir interese publiku nian.
Viva AJTL, viva Jornalista Timor-Leste, viva liberdade imprensa no liberdade espresaun.
#hotu#