Iha loron Sesta Feira (14/06/2024) fatin SISCA Holbelis, Suco Labarai, Postu Administrativo Suai Vila, Municipio Covalima, Timor-Leste, hala’o aktividade SISCA inklui fahe informasaun ka Sosializasaun konaba konsumo Aihan local ne’ebe nakonu ho nutriente, variadade no saudavel. Informsaun nebe’e fahe hanesan forma ida ba Comunidade liga ho Motto Saude Timor-Leste nian mak hanesaan Comunidade ida Moris Saudavel iha Timor-Leste ida nebe’e Saudavel nune’emos Comunidade Covalima moris saudavel iha rai Covalima ida nebe saudavel.
Atividade ne’e realiza husi Estudante Universitario, Fakultas Ilmu Kesehatan (FIKes), Program Studi Magister Kebidanan, Universitas Aisyiyah Yogyakarta tamba Servisu hamutuk ho Centro Saude Komunitaria (SSK) Suai-Vila.
Haktuir husi Estudante Universitario UNISA Yogyakarta nain 2 hanesan:
Maria de Fatima Moniz, NIM 2310102002, ho Orientadora, Prof. Dr. Mufdlilah, S.SiT., M.Sc. Anita Joana Ferreira. NIM 2310102042 Ho Orientadora, Ibu Cesa Septiana Pratiwi, M.Mid., Ph.D
Katak Tuir rezultado peskiza ai-han no nutrisaun tinan 2020, hatudu prevalensia labarik idade fulan 0 to’o 59 sofre malnutrisaun raes badak sei 47.1%, maske tun duni 3% kompara ho prevalensia 50.2% iha tinan 2013. Dadus ne’e sai hanesan baze ida ba ita atu halo esforsu makas liu tan tanba, ita kompara ho nasaun sira seluk no padraun Organizasaun Mundial Saúde (OMS) nian, ita sei a’as,” nune’e mos Covalima nomeru aas.
Tamba ne’e Objetivo ohin iha aktividade SISCA, estudante refere fahe informasaun no sosializasaun hodi nune’e bele hasa’e kuinhesementu Komunidade liu-liu Inan IIR, Inan Fo Susu, kona ba saida mak Stunting ou Malnutrisaun, Kauza husi Raes badak/Stunting, impaktu husi stunting no oinsa prepara Aihan ho Nutriente no konsumo aihan nebe’e variadade (Aihan fo Forsa, Aihan Haburas no Aihan Protesaun).
Haktuir tan Katak Prevensaun Stunting Importante: tamba bele Hase’s/hado’ok problema kresimentu labarik nian ne’be bele afeita ou fo impaktu ba saude/future labarik nian.
Tamba Stunting/raes badak hanesan kondisaun kondisaun ida ne’be laekiblriu ass ho idade no wainhira isin ho kakutak labarik nian laiha dezenvolvementu ho optimal/ la ho diak kauza husi malnutrisaun no moras infeksaun kroniku. e parte seluk MalNutrisaun katak kondisaun saude ida nebé mosu tamba la iha ekilibriu/desekilibriu nutrisaun iha ita nian isin lolon, ne’ebe hamosu defisiensia de nutrisaun (krekas), eksesu de nutrisaun (Over weight/bokur) no dieta neebe la balansu. Signifika katak ema hotu neebe mak bokur liu no krekas Liu ( Nia Pezu la ideal ) nee faz parte iha Mal Nutrisaun. Iha mos artigu Dietika nian balun nebee haktuir konaba MAL NUTRISAUN katak laos kobre deit ba ema ne’be krekas no bokur maibe ema hotu ne’be mak la iha balansu iha sira nia hahan loron loron ( UNBALANCED DIET ) mos Kategoriza nuudar malnutrisaun.
Kategorizasaun Ba Mal Nutrisaun:
Tuir OMS (Organizasaun Mundial Saude) haktuir katak Malnutrisaun iha forma tolu (3), mak hanesan:
1. Krekas/kurang gizi/underweight
2. Bokur/obeso/overweight
3. Malnutrisaun relaciona ho deficiencia micronutriente sira(falta vitamina no mineral)
kondisaun ida ne’be ladiak wainhira isin ho kakutak labarik nian laiha dezenvolvementu ho optimal/ la ho diak kauza husi Malnutrisaun no moras infeksaun kroniku. (Haktuir husi Estudante Maria de Fatima. Moniz). Aktividade Hakbi’it Comunidade (Kegiatan Pemberdayaan Masyarakat), Hala’o ho susesu ne’ebe la’o ho diak hetan parsipasaun maximu husi Autoridade Lokal, Grupo Suporta Inan, Promotor Saude Familia, Pesoal Saude, Comunidade kompostu husi Inan Isin rua, Inan Fo susu, Bebe no labarik idade menus husi tinan 5 total hamutuk : 83 pesoas, Depois de Aktividade estudante refere mos hala’o observasaun direita ba familia 2 ho kazu Malnutirsaun nebe hetan tratamentu.