Covalima (RCCT) 19-03-25- Asosiasaun Vitima Violasaun Direitus Humanus (AVVDH) 1974-1999 iha Munisipiu Covalima halo asaun protesta hasoru Eis Milisia Maternus Berek nia kaben Virgina Pereira ne’ebé iha loron 24 fulan Outubru 2024 liuba, destroi Plaka Sitiu Istoriku ne’ebé Governu Liu Husi Centro Nasional Chega (CNC) Prega iha Eis Milisia Maternu Berek nia rezidensia, iha Leogore Covalima.
AVVHD 1972-1999 Covalima hato’o lamentasaun ne’e liu husi Konfrensia Imprensa ne’e hodi kestiona katan uma refere hanesan patrimonio istoriku ida ne’ebé Milisia Pro-Otonomia sira utiliza hodi halo violasaun direitu umanu, turturasaun no halo detensaun illegal ba vitima sira iha tinan 1999.
Liu husi komfrensia imprensa porta voz, Maria Carvalho Amaral “Bi Ki’ak” maske uma ne’e hanesan propritariu privadu partense ba Maternus Berek iha 1999 ne’ebé utiliza ho halo violasaun ba vitima sira nia direitu no halo detensaun illegal ba sira, tan ne’e m
konsidera Milisia Laksaur Maternus Berek nia kaben Virgina Pereirra, harahun plaka governu RDTL taka hanesan viola direitus humanus ba vitima sira iha Munisipiu Covalima tanba ne’e Governu liu husi CNC Konsidera sai hanesan sitiu istoriku hodi hodi momorializa sofrementu husi martires no vitima sira husi torturasaun, detensaun ilegal no violasaun husi milisia Laksaur sira iha tempu ne’ebé.
“Eis Milisia Laksanakan Sapu Rata (LAKSAUR) Maternus Berek nia kaben Virgina Pereirra destroi patrimoniu istoriku Republiku Demokratiku Timor-Leste (RDTL) nian, tanba ne’e ami Asosiasaun Vitima Violasaun Direitus Humanus (AVVDH) husi 1974-1999 no jerasaun patriota iha Munisipiu Covalima, hakarak hato’o ba publiku katak agora daudaun ne’e Tribunal judisial primeira instansia Suai julga hela Virgina Pereirra nudar arguida ba krime agravadu tanba iha loron 24 fulan Outobru 2024 sobu no baku rahun plaka sitiu istoriku ne’ebé Centru Nasional Chega (CNC) taka iha ninia parede uma lolon, tanba CNC konsidera uma ka fatin Milisia Laksaur sira nia atividade de Violasaun direitus humanus hasoru ami ne’ebé sai vitima hahalok des humanu iha Munisipiu Covalima iha tinan 1999 liu ba. Hakarak hato’o ba publiku katak fatin refere situa iha Aldeia Leogore Ranok, Suku Ogues, Postu Administrativu Maukatar, Munisipiu Covalima no Centru Nasional Chega (CNC) konsidera fatin ne’eba hanesan fatin sitiu istoriku hodi emoriza pasadu hahalok milisia Laksaur nian iha periodu tinan 1999, tanba iha fatin ne’eba sei sai haensan istoria negra raan iha parede hun husi ema ne’ebé hetan torturasaun, detensaun ilegal violasaun fuzilamentu husi hahalok milisia Laksaur sira nian. Biar katak fatin ne’e nudar patrimoniu privadu Maternus Berek eis lider milisia pro otonomia Indonezia iha tinan 1999 nian, maibe Maternus Berek nia fen Virgina Pereirra la dexia atu baku rahun ka sobu rahun hasai plaka ne’ebé liu husi CNC taka iha ne’eba konsidera ona hanesan sitiu istoriku estadu RDTL nian hodi momorializa sofrementu husi martires no vitima sira husi torturasaun, detensaun ilegal no violasaun husi milisia Laksaur nian, hahalok milisia milisia Laksaur Maternus Berek nian fen demostra momos ninia senteimentu de odio hasoru Timpr pam hotu ne’ebé luta ba ukun rasik an liliu ami sira ne’ebé sai vitima ba hahalok milisia Laksaur iha Munisipiu Covalima” deklara Porta voz, Maria Carvalho Amaral “Bi Ki’ak” ba jornalista sira liu husi konferensia imprensa ne’ebé hala’o iha Monumentu Masakre Setembru Negro Suai Kuarta (19/03).
Hatan ba protesta hirak ne’e tuir Virgina Pereirra rekoñese harahun duni plaka ne’ebé CNC prega iha didin lolon tanba desizaun husi tribunal entrega ona uma no rai ba nia.
“Ha’u lori badi (aisuak) fekit hasai de’it buat ne’e nia na’in mesak monu to’o rahun, tanba buat ne’e sira atu mai prega sira la konfirma ho hau na’in ne’ebé hau na’in mos la hatene buat ne’e husi ne’ebé maka mai prega hau na’in mos la hatene ne’e, atu konfirmasi ho se ahu mos la hatene, tanba foin lalais iha loron 24 Outobru 2024 desizaun tribunal n ne’ebé akompana husi polisia na’in-7 sira mai entrega karta hodi ko’alia mai hau dehan rai ho uma ne’e husi tribunal entrega ona maka ne’e, ne’e ita bo’ot maka iha direitu ona atu halo saida de’it ita na’in maka iha direitu ona ema la ko’alia ona tanba husi tribunal mai ne’e loos ona maka ne’e, iha loron 24 fulan Outobru 2024 loro kraik sira hatete hanesan ne’e hau mos hodi badi oan ne’e ba hamoos atu nune’e bele rehap (reabilita) ona hau nia uma ne’e tanba hau hein mos kleur uitoan ona komesa tinan 2012 sidang, ne’e maka hau ba hamoos lori badi oan hamoos gu’ut nian ne’e fekit, hau nia hanoin ne’e tanba hau la hatene ema, hau nia hanoin gekit hanesan ne’e nia sai para atu foti lori ba tau iha uma laran lori hein sira maibe buat ne’e hau fekit nia monu tun rahun tiha hau mos la soe hau rai fali iha hau nia uma sorin ne’e, ema ida mos la haruka hau na’in maka hasai duni tanba ho desizaun tribunal entrega ona hau nia rai ho uma ne’ebé buat ne’e bele hatun ona ne’e mak hau hatun duni” nia rekoñese.
Maske nune’e, vitima violasaun, torturasaun no detensaun ilegal sira iha Covalima simu ho laran luak ona prosesu rekonsiliasaun ne’ebé lider rezistensia sira promove, maibe ho hahalok ne’ebé familia eis milisia sira halo dadaun iha Covalima ne’e, fo hanoin fali vitima sira konaba Violasaun ne’ebé Militar Indonezia no milisia pro otonomia halo ba vitima husi tinan 1974 to’o 1999.
Entertantu asaun proteste ne’e Asosiasaun Vitima Violasaun Direitus Humanus (AVVDH) husi 1974-1999 iha Munisipiu Covalima, veteranu, sobrevivente sira akompaña husi PNTL hala’o Marsa (La’o Ain) hahu husi Leogore tama to’o iha igreja suai tuan hodi fo omenagen no sunu lilin ba iha fatin Mate amo na’in tolu nian, hafoin kontinua la’o ain mai iha monument Masakre Setembru Negro Suai hodi halo Konferensia Imprensa.
Jornalista : Julio Salinas
Editor : Chamot Nahac